KAKO POSTATI GENIJE
autor: Natalija Domin

Što je to uopće genije i tko su zapravo genijalci? Definicije se obično vrte oko objašnjenja da su to osobe izuzetnih intelektualnih sposobnosti, no povijesne osobe za koje znamo da su bili genijalci su tvrdili da su za svoja postignuća zahvalni ne razumu nego intuiciji, vjeri, upornosti, vizualiziranju i ostalim vrijednostima koje nemaju puno veze s inteligencijom, a pogotovo ne sa školskim ocjenama koje nastoje mjeriti inteligentne sposobnosti pojedinca.

Genijalci pomiču granice mogućeg

Svatko može postati genije ako kopira strategije poznatih genija. Dakle, ako i niste neki genij, možete upotrebljavati iste strategije znanih genijalaca kako bi iskoristili kreativnu snagu svog uma i bolje upravljali svojom budućnošću, i tako postali i sami genij. Sljedećih 7 strategija potiču na produktivno (za razliku od reproduktivnog) mišljenje, čime se lakše stiže do genijalnog rješenja i izbora. Ove strategije su uobičajene u stilovima razmišljanja kreativnih genija iz područja znanosti, umjetnosti i gospodarstva kroz čitavu povijest.

1. Prepoznati da je svaki problem ujedno i prilika

U kineskom i japanskom slikovnom pismu postoji jedan ideogram koji oslikava pojam za krizu, a komponiran je od dva manja ideograma od kojih jedan predstavlja opasnost, a drugi priliku. To pokazuje da su od davnina u nekim kulturama učeni ljudi prepoznali da svaki problem ili kriza nosi u sebi opasnost ali i priliku. O tome iz kojeg kuta gledamo na životne probleme ovisi da li smo genijalci ili nismo, jer o kutu gledanja ovisi hoćemo li biti sposobni pronaći najbolje rješenje ili donijeti pravu odluku. Oni koji na problem gledaju isključivo iz kuta opasnosti ne mogu imati dovoljno elana da se uhvate ukoštac s problemom na način da ih to dovede do rješenja. No, oni genijalci koji na problem gledaju kao priliku za neku promjenu na bolje  mogu tako vidjeti i ono pozitivno u situaciji i nastojati izvući iz nje ono najbolje.

Edison je znamo izumio žarulju tek nakon tisuće neuspjelih pokušaja i problema. On ne bi bio genijalac da nije na  svaki pogrešan pokušaj gledao kao na korak bliže rješenju.  Mnoge druge koji na neuspjeh i problem gledaju iz krivog kuta bi ovi silni pokušaji obeshrabrili i ne bi imali dovoljno elana da nastave doći do rješenja i uspjeha.
Edisonova najpoznatija izreka glasi:  Nije da nisam uspio. Upravo sam otkrio 10 tisuća načina koji ne funkcioniraju.

Tako je to u životu. Imali smo, imamo i uvijek ćemo imati izazove i situacije na koje se možemo žaliti. Tako se možemo opravdavati do mile  volje. No, ako želimo biti sretni i uspješni potrebno je prihvatiti gledišta onih genijalaca kojima je to uspjelo. Zato sljedeći put kad naiđe neki problem, sjetite se omiljenog genijalca i zamislite što bi on ili ona u toj situaciji napravio te neka vas to inspirira na najbolji način. Bi li bio obeshrabren i vidio u svemu zlo ili bi pronašao i ono malo pozitivnog u svemu tome, možda neku lekciju ili neki poticaj?

Sjetite se samo svih onih primjera i u vašem životu, kako ste tek kad ste oboljeli naučili kako se bolje brinuti o svom zdravlju, kako ste tek kad ste se našli u debelom minusu, potrudili se na razvoju svoje financijske inteligencije. Ljudi smo, nažalost treba nam često tek neki problem da shvatimo što nam je činiti.

2. Fokusirati se na dobro a ne na ono loše

Genijalni Shakespeare je poznat po svojoj: "Ništa nije samo po sebi ni dobro ni loše, naše misli ih takvim čine."  Ako pridajemo previše pažnje problemu iz njega će se stvoriti novi problemi, jer ga svojom pažnjom hranimo. Razmišljajući o problemu kao nečemu negativnom nosimo u sebi negativnu vibraciju koja na sebe privlači druge negativne stvari i okolnosti. Stoga je karakteristika svakog genijalca da ne vidi samo problem, nego i rješenja te da se upravo njima i posveti. O tome koliko se naše misli bave pozitivnim stvarima, a koliko o negativnim, ovisi  u kojem smjeru će ići naš život - pozitivnom ili negativnom. Misli su naše gorivo. One nam daju energiju za sve. Napunimo li sebe neispravnim gorivom, neispravnim mislima, prije ili kasnije zakazat će naš mehanizam.

William Blake nam u svojim "Znamenjima nevinosti" jasno dočarava gledanje genijalca na svijet.

Vidjeti svijet u zrnu pijeska,
Nebo u divljem cvatu,
Držati beskraj na dlanu ruke
I vječnost u jednome satu...

Vidjeti ljepotu u svemu, pa i u ružnome je odlika svakog genijalca. To podrazumijeva i vidjeti rješenje u problemu. Ako smo ozbiljni na putu prema genijalnosti, ne preostaje nam ništa nego uvidjeti genijalnost i u negenijalnom.

"Koliko bi očiju trebao imati čovjek da opazi sreću koja ga okružuje?"  Shakespeare

Einstein nam je svima poručio da najvažnija životna odluka svakog od nas je hoćemo li živjeti u prijateljskom ili neprijateljskom okruženju. To je stvar odluke, a ne okolnosti, kako mnogi misle. Čim to odlučimo primijetit ćemo kako se okruženje mijenja zajedno s nama.

3. Vizualiziranje

Kad je Einstein razmišljao o rješavanju nekog problema, uvijek je osjećao potrebu da izrazi predmet problema na što je moguće više različitih načina, uključujući slike i dijagrame. Vizualizirao je rješenja, i vjerovao je da riječi i brojevi kao takvi nisu igrali značajnu ulogu u procesu njegovog razmišljanja i stvaralaštva. Njegove vizualizacije su ono što ga je dovelo do cilja i dalje.

Vizualiziranjem se magnetiziramo i tako privlačimo predmet naše vizualizacije. No, samo vizualiziranje nije dovoljno da bi se vizije i ostvarile. Što su naša vjera i osjećaji pritom jači, to je ostvarenje neminovnije. Prirodni zakoni gravitacije i privlačnosti nam to osiguravaju.

Žarke želje nisu ništa drugo doli vizije onog što nam je moguće, prozor u svijet onoga svega što nam je rođenjem dano. Na nama je samo da nešto poduzmemo, da zakoračimo u pravom smjeru. Kad zamišljamo sve što si želimo, dajemo sebi vjetar u krila. A kad zamišljamo što je sve nemoguće i loše, onda se vraćamo na početak. Oni koji vide puno više probleme i negativnosti u svijetu nego dobrote i pozitivnosti, ne mogu se pomaknuti s mjesta pa čak i ako stoje na putu do blagostanja.

4. Stvaranje

Karakteristično svojstvo genija je stvaranje. Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a plodno stvaralaštvo si je osiguravao tako da si je zadao dnevne kvote ideja (broj ideja koje treba otjelotvoriti u nekom razdoblju). Kad si jasno zacrtamo nešto u glavi, kao npr. broj produktivnih ideja taj dan, u nama i oko nas se stvara magnetno polje koje to i privlači.

Kročiti putem genijalaca znači prelazak iz svijeta reakcija u svijet akcija - biti onaj koji stvara i poduzima, a ne više onaj koji samo reagira na okolnosti. Ne ponašati se kao gledatelj, nego preuzeti glavnu ulogu u svojoj životnoj priči. Fokusirati se na uzroke a ne na posljedice.

U istraživanju obavljenom na 2.036 znanstvenika iz različitih povijesnih razdoblja, Dean Keith Simonton s  Kalifornijskog sveučilišta otkrio je da najcjenjeniji znanstvenici nisu stvarali samo velika, već i mnogo "loših" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja nečeg što je osrednje kvalitete kako bi stigli do savršenstva.

Pod stvaranjem se ne smatra samo stvaranje novih stvari, nego i stvaranje novih vrijednosti, novih kombinacija, stvaranje odnosa između različitih predmeta povlačenjem paralela. Uočavanje povezanosti svega u svemiru i stvaranje odnosa  između zvuka zvona i kamena koji je pao u vodu, Da Vinci-ju  je omogućilo da zaključi da zvuk putuje u valovima, a promatranje kako funkcioniraju stanice za zamjenu konja poštanskih službi je izumitelju koda za telegrafske signale, Samuel Morse-u omogućilo status genija.

5. Vjerovati

Bez vjere u mogućnosti, uključujući i vlastite, nijedan genij ne bi mogao zaobići sve prepreke koje se normalno pojavljuju na putu do ostvarenja nečeg genijalnog. Uvjerenja su ta koja nas ili koče ili guraju naprijed.

Kaže se gdje ima volje ima i načina, ali ima jedna još bolja – gdje ima vjere tu ima i volje i načina.

6. Razvijati intuiciju

Pitajte bilo kojeg genijalnog čovjeka kako je došao do neke genijalne ideje, i nijedan vam neće reći da je do nje došao razmišljanjem, nego je to najčešće bio plod nečeg drugog. Često se genijalcima rješenja ili ideje pojavljuju u snovima, u kupaonici, kroz šetnju prirodom, inspiraciju nekim umjetničkim ostvarenjem, a najčešće je intuicija ta koja je najviše zaslužna.

Mnogi brkaju intuiciju s unutarnjim glasom razuma, koji često odražava ljudske strahove i predrasude. Intuicija je govor duše, a naša nam duša govori tek kad je pustimo - kad podredimo tjelesno, mentalno i emotivno duhovnom. Intuiciju možemo ojačati tako da našoj duši dozvolimo do bude gospodar tijela, uma i emocija. One koji se povode za intelektom ili emocijama ili tjelesnim užitcima, a ne za svojom dušom nemaju dovoljno dobar odnos sa svojom dušom pa i ne mogu imati dobru intuiciju. Intuicija se razvija tako da se hrani dušu. Hrana za dušu može biti sve ono što dušu dira: nadahnjujuće umjetničko djelo, kreativne aktivnosti, odlazak na duhovno mjesto kao što je crkva ili hram, bezbrižna šetnja parkom, odlazak u prirodu, u kazalište ili bilo koje drugo mjesto užitka, slušanje duhovne glazbe, ptica i ostalih zvukova prirode, pjevušenje uz energizirajuću glazbu, pjevanje, ples, promatranje  prekrasnog krajolika, gledanje inspirativnih igranih filmova, razgovor s osobom s kojom ste na istoj valnoj duljini, plivanje s dupinima, smijeh, čitanje poezije i ostale produhovljene literature, meditacija, molitva...

Nakon što provedemo vrijeme u hranjenju naše duše otvara nam se kanal za intuiciju, što nam daje pristup raznim rješenjima i donošenju ispravnih odluka.

Zahvaljujući upravo intuiciji, genije ima snažan osjećaj za prepoznavanje dobrog od lošeg. Umjesto da od drugih očekuje potvrdu ili savjet, genije se oslanja prvenstveno na vlastitu intuiciju, bez obzira što mu drugi govorili. On razumije da su mnogi ljudi vođeni strahom, sumnjama i predrasudama te ne dozvoljava da mu takvi ljudi utječu na njegove odluke. Genije ostaje doslijedan svojim internim pokazateljima unatoč vanjskim utjecajima okoline.

"Jedina vrijedna stvar je intuicija." Albert Einstein

"Ne postoji logičan način za otkrivanje elementarnih zakona. Za to je jedini način intuicija..." Albert Einstein

“Često se moraš osloniti na intuiciju.”  Bill Gates

7. Djelovati

Možemo do mile volje vjerovati, pozitivno misliti i osjećati, ali ako nešto ne poduzmemo, onda nam je sve uzalud. Poduzimanje je ono što dijeli sanjare od genijalaca. Stoga učini nešto svaki dan što te izdvaja od drugih i približava snovima. Put do genijalnosti započinje prvim korakom, pa drugim i svim ostalima.

No nije svaki rad plodonosan i svako djelovanje unosno, no često nas dijeli samo korak do cilja, i samo oni najuporniji postaju genijalci.

Stoga tri čarobne riječi koje svaki genijalac jako dobro zna su: "nikako ne odustati".
Bit će onih koji će ti govoriti sve protiv tvojih genijalnih zamisli, i bit će onih koji će ti postavljati kamenje spoticanja na tvom putu, a ti ako si pametan ili pametna od tih kamenja sagradi sebi palaču. Pa nek vide oni.
 

Dijete možete učiniti inteligentnijim time da učitelju kažete da je genij

U brojnim eksperimentima su istraživači nasumice izabrali nekoliko djece u razredu i rekli učiteljicama da su ta djeca natprosječno inteligentna. To nije imalo nikakve veze sa njihovom stvarnom inteligencijom. Međutim, nakon određenog vremena rezultati su pokazali da se njihova inteligencija doista i povećala. Uzroci tome pripisuju se drugačijem tretmanu koji su ta djeca imala od učitelja i koji je vjerojatno bio posve nesvjestan.

Poruka za urednike: Dopuštamo da objavite naše članke pod uvjetom da navedete izvor i link. Molimo vas da nas obavijestite kad i gdje će koji članak biti objavljen - kontakt.