Znanstvena otkrića
U knjizi uglednog američkog akademika Malcolm Gladwella pod prvatskim nazivom "IZVAN PROSJEKA - Prica o uspjehu "
opisane su najnovije studije koje dokazuju što je zapravo potrebno za postizanje uspjeha i što razlikuje one koji imaju izuzetna postignuća ("Outliers") od svih ostalih.
Brojna moderna istraživanja pokazuju da uvriježena mišljenja o tome što donosi uspjeh ne nose vodu, a zauzvrat otkrivaju koji sve točno faktori utječu na uspjeh. Pod uspjehom se ne misli samo na poslovni ili finacijski uspjeh nego i na zdravstvenom i međuljudskom planu. |
 |
Ukratko rečeno, znanstvena istraživanja pokazuju da talent i ljudske kvalitete nisu odlučujuće za uspjeh već su za to presudni neki drugi faktori kao što su: država, grad, zajednica, etnička pripadnost, socijalna struktura, obitelj, datum rođenja i broj uloženih sati u prakticiranje onog čijem se uspjehu stremi.
Sve u svemu naglasak je na večoj važnosti zajednice naspram pojedinca te da je mit da su brojni pojedinci sami svojim kvalitetama i naporima uspjeli postiči izvanredne rezultate. Kad se prostudiraju okolnosti u kojima su određeni pojedinci postigli izvanredne uspjehe, ni u jednom slučaju nije bilo zbog talenta i/ili napora nego zbog sklopa sretnih okolnosti u kojima se svaki pojedinac našao kako bi svoj talenat najbolje iskoristio.
Uspjeh slijedi predvidljiv tok. Nisu najpametniji, ni najtalentiraniji ti koji uspjevaju u životu. Niti je uspjeh jednostavno zbroj napora i odluka koje sami provodimo. Uspjeh je točnije rečeno dar, koji nam daruje naša zajednica. Uspješni su oni koji su na dar dobili priliku i koji su imali snagu i prisutnost uma da je iskoriste.
Nije bez razloga što neke zemlje imaju mnogobrojne pojedince koji ostvaruju svjetski priznate rezultate, dok druge ne. To je zato jer kultura tih zemalja posebno stimulira pojedince kako bi postigli izvanredne uspjehe. |
Zašto ni jedan Hrvat nije ostvario svjetsku slavu u glazbenoj industriji niti likovnoj niti književnoj niti filmskoj niti gospodarskoj, dok na tisuće drugih iz određenih zemalja to uspjevaju.
 S druge strane zašto Hrvati postižu izvanredne sportske rezultate? Naravno, jer naše društvo uveliko slavi sportaše (više nego umjetnike, znanstvenike i gospodarstvenike) i podržava njihove napore bilo raznim stimulativnim mjerama ili emotivnom podrškom. Kad bilo koji naš sportaš osvoji medalju na svjetskim natjecanjima, cijela nacija slavi i dočekuje ih se na Trgu uz fenomenalnu proslavu. S druge strane, mnogi naši inovatori i gospodarstvenici koji su dobili medalje i priznanja u svojim kategorijama, nitko za njih ne organizira doček na Trgu, gotovo da se za njihova postignuća i čuje - naše društvo ih dovoljno ne priznaje kako bi potaklo druge da i sami pokušaju postići slično. Tek kad naše društvo bude odavalo posebna priznanja i drugim profesijama, njeni pojedinci će u večoj mjeri moći postizati svjetsku slavu i uspjeh te time motivirati i druge da se i sami okušaju i daju sve od sebe na tom polju.
Valjda ćemo jednom dočekati da se organizira proslava/doček na Trgu za pojedince koji zapošljavaju ili iscjeljuju na stotine ili tisuće ljudi, a ne samo za one koji se brže spuste sa snježnog brda od ostalih i slične. I jedni i drugi zaslužuju našu podršku i priznanja. Svi se žale na poremećene vrijednosti u našem društvu, no i dalje ih svi podržavamo pa makar i šutnjom.
Baš kao što ova knjiga i brojna znanstvena istraživanja dokazuju, kulturne baštine su moćne sile. |
Sama knjiga ""IZVAN PROSJEKA - Priča o uspjehu" pokriva brojna polja i studije, no u vom članku ćemo opisati samo ono što se odnosi na našu temu ljetnih praznika.
Nikako se ne smije dozvoliti
djeci da preko praznika puste mozak na pašu. Dječji mozak
se treba kontinuirano
stimulirati. |
|
Ako Vam se ne da čitati cijeli članak, barem pročitajte sljedečih par pasusa, do sljedeće slike. Zaključak istraživanja je da se nikako ne smije dozvoliti djeci da preko praznika puste mozak na pašu. Naravno, odmor je itekako potreban ali ne više od nekoliko dana u jednom komadu. Dječji mozak bi se trebao kontinuirano stimulirati, ako ne kroz učenje onda kroz poučne aktivnosti i sadržaje.
Nekoliko studija je pokazalo da pri kraju školske godine rezulati, tj. ocjene djece koja dolaze iz privilegiranih i one koja dolaze iz neprivilegiranih obitelji je gotovo podjednaka. No, ono što je važno je podatak iz tih istraživanja, koji govori da na početku školske godine djeca koja dolaze iz privilegiranih obitelji imaju znatno bolje ocjene ili rezultate. Kako to?
Praktički sva prednost koju bogati učenici
imaju nad siromašnim učenicima rezultat je razlike
u načinu na koji bogata djeca uče kad nisu u školi. Uzroke treba tražiti u dužini ljetnih praznika. Naime,
problem predstavljaju dugi ljetni praznici.
Nakon ljetnih praznika siromašna djeca uglavnom ostvaruju lošije rezultate nego bogata, jer u vrijeme praznika nisu sudjelovala u bilo kojim mentalnim aktivnostima kao što to po običaju imaju priliku bogata djeca. Imućni roditelji običavaju svoju djecu i dalje tijekom praznika slati na razne edukativne programe, ljetne kampove i slično, koji djeluju stimulatvno na dječji mozak. Za razliku od njih, djeca iz siromašnih obitelji su obično prepuštena sama sebi i ulici, pa zato nemaju prilike dalje vježbati svoj um.
U knjizi je naveden primjer jedne posebne škole koja ima više ogranaka u SAD-u, a čiji učenici uspjevaju postići izvanredne rezultate usprkos početnim nedostacima. Ta škola radi po KIPP programu. Ono što tu školu čini posebnom, nisu njezini učitelji, niti njezin nastavni plan, a pogotovo ne njezini učenici. Naime, većina učenika koji budu primljeni su oni za koje bi formalni obrazovni sustav rekao da nemaju velike šanse za uspjeh, jer dolaze iz destimulativnih zajednica (obitelji, regija, kvartova, etničkih skupina i slično). |
 |
Ono što tu školu čini posebnom je količina vremena koju posvete svojim učenicima za njihovo mentalno stimuliranje. U toj školi se vode filozofijom da je predani rad ono što donosi uspjeh, i da se predanim radom mogu prevazići oni faktori koji u startu nedostaju pojedincu za uspjeh (bogati uzorni roditelji, skupo privatno obrazovanje, suvremena tehnologija, pripadnost privilegiranoj etničkoj skupini...).
Tako KIPP škole nemaju duge ljetne praznike. Osim toga, njihovi učenici provode 50-60% više vremena u učenju nego učenici tradicionalnih javnih škola. Kroz to oni uče izdržljivost, motivaciju, samokontrolu i (samo)disciplinu. Učenike se drži u konstantnom mentalnom angažmanu time što ih se stimulira kroz igru, pružaju im se razni poticaji, nagrade i zabava. Školsko gradivo se obrađuje sporijim tempom, tako da imaju puno više vremena za zadržavanje i bolje razumijevanje gradiva, bez pritisaka.
Prema tvrdnjama stručnjaka, formalno obrazovanje je krivo za velik dio uzroka mentalnih poremećaja. Često je zdravlje uništeno time što se um previše stimulira. Često se zamjera školama što pretjeranim školskim i domaćim zadaćama zatomljuju prirodne sposobnosti učenika. Prednost KIPP programa je u tome što um stimulira konstantno, a ne previše odjednom.
 |
Dakle, to što prema istraživanjima u velikoj večini slučajeva bogata djeca imaju više uspjeha na početku školske godine nego siromašna, nije stvar u bogatstvu ili siromaštvu nego samo u navikama ili običajima jednih naspram drugih. Prema tome, siromašna djeca imaju apsolutno iste šanse za uspjeh kao bogata djeca, samo ako im njihovi roditelji i/ili zajednica omoguće uslove da i preko praznika rade na sebi. Stoga, ne očajavajte ako svojoj djeci ne možete priuštiti privatne škole, skupu tehnologiju, razne tečajeve, jer samim time što im pružate mogučnosti za mentalnu stimulaciju, pružate im sve što im treba za uspjeh. |
Ako vaše dijete želi uspjeh na svjetskom nivou sljedeće poglavlje otkriva tajnu svjetske slave, dostupnu svima koji imaju imalo talenta za nešto i ovladaju samodisciplinu. Svako dijete ima dar za nešto, za svjetski uspjeh potrebno ga je otkriti i njegovati određeni broj sati:
Pravilo 10 000 sati prakse
Studirajući osobine, navike i okolnosti mnogih svjetski priznatih glazbenika, sportaša, tajkuna i drugih, znanstvenici su došli do zaključka da je za svaki uspjeh preduvjet bio talenat, no obzirom da ima jako puno talentiranih pojedinaca, ono što uspješne razlikuje od neuspješnih talentiranih pojedinaca je broj sati provedenih u vježbanju.
Stvar koja razlikuje vrhunske izvođače od ostalih je koliko predano on ili ona vježba svoj talenat. Kako bi se probilo u prve redove i postiglo svjetsku slavu potrebno je samo vježbati dovoljno dugo: 10 000 sati. Izvrsnost u obavljanju složenih zadataka zahtijeva kritičnu količinu prakse, a to je upravo tih 10 000 sati, kako nas uvjeravaju znanstveni stručnjaci. To je vrijeme koje je potrebno da bilo glazbenici, sportaši ili intelektualci ostvare uspjeh na svjetskom nivou. Čini se da je mozgu potrebno toliko dugo da asimilira sve što treba znati za postizanje pravog majstorstva.
 |
Čak su wunderkindi poput Mozarta postigli izvanredne rezultate tek kasnije i to samo zato što su počeli rano i uspjeli sakupiti 10 000 sati prakse prije nego što su odustali. Postoji i postojalo je jako puno djece koji su se baš kao i Mozart rodili s talentom za glazbu i od malena zadivljavali publiku (samim time što to već kao mali mogu ili znaju). Mozart je već u prvim godinama znao svirati, ali nije svirao super. Izvrsnost je postigao tek u 21-oj godini nakon dovoljno godina prakse (oko 10 000 sati).
Beatles |
Beatles-i su tek nakon što su prešli prag od 10 000 sati postali poznati. Imali su rijetku priliku da u određenom razdoblju, prije nego što je itko za njih znao, mogu svirati svaki dan po 8 sati. To je bilo u jednom klubu u Hamburgu gdje su svaku noć cijelu noć svirali i tako se uvježbali. Procjenjuje se da su tamo imali 1200 nastupa prije nego što su se proslavili.
|
Bill Gates |
Bill Gates, je kao mladi matematički frik otkrio kompjutersko programiranje u pravo vrijeme i iskoristio priliku da kao pionir na tom polju ostvari ogroman uspjeh. Njegov otac je bio odvjetnik, koji ga je poslao u privatnu školu koja je za razliku od drugih slučajno imala računarski klub u to vrijeme 1968-e, što je tada bila prava rijetkost, dajući Bill-u priliku posvetiti dovoljno vremena programiranju. Gotovo da je živio u klubu, obzirom koliko je vremena tamo provodio. Živio je u blizini koleđa i dolazio je u klub i po noći i vikendom. U 7 mjeseci 1971-e godine Gates se bavio programiranjem 8 sati dnevno 7 dana u tjednu. Imao je sreću da mu je bilo dano ili omogućeno dodatno vrijeme u praksi programiranja. Osnovao je Microsoft nakon što je nonstop programirao 7 uzastopnih godina - sakupivši nešto više od 10.000 sati. Osim broja sati vježbe, za Gates-a je bilo presudno što se rodio određene godine i navršio određenu dob u vrijeme kad je kompjuterska industrija počela cvasti tako da je kao pionir mogao iskoristiti priliku da prije ostalih osvoji tržište. Osim broja sati vježbe, i datuma rođenja, bilo je svakako presudno i to što mu je otac bio dovoljno bogat da ga pošalje u privatnu školu koja je bila jedna od rjetkih koje su imale kompjutere (time-sharing terminal) na raspolaganju. Bez svega toga, njegov talent ne bi imao koristi. |
Ova Priča o uspjehu je koristan
priručnik jer motivira čitatelja za preispitivanje je li
svjestan prilika koje mu se pružaju te zna li ih prepoznati
i iskoristiti. Osim toga, prebacuje glavninu odgovornosti s pojedinca na zajednicu te nas motivira da preuzmemo odgovornost u ostvarivanju uspjeha naše djece - sve što je potrebno je našoj djeci pružiti priliku i omogućiti im uvjete da jačaju svoje urođene talente (umjesto da im namećemo svoje vlastite ambicije).
Zaključak svega je da ako želite svojoj djeci omogućiti bolje šanse za postizanje uspjeha kao što su odlične ocjene u školi, nastojte im omogućiti konstantno mentalno stimuliranje, također tijekom ljetnih praznika. Na taj način kad krene u školu njihov mozak neće trebati dugo vremena da se prilagodi novim školskim izazovima te će biti spremni za postizanje najboljih rezultata, bilo u školi ili društvu.
Napomena autora članka: sve ovo govori o tome kako omogućiti djetetu da bude uspješno, no ne i sretno. Nekad je potrebno odmjeriti što je bitnije, biti uspješan ili biti sretan. Nažalost, uspjeh ne podrazumijeva sreću. Jesu li dobre ocjene i izvanredni rezultati važniji od duševnog mira, ostaje na svakom od nas da odluči za sebe.
Više o knjizi saznajte ovdje:
|
Čitanje, pa makar i stripova. Čitanje krimića drži nas u mentalnoj kondiciji