Magda nije mogla doći k sebi od zaprepaštenja, ne vjerujući da je žena toliko blesava da ne zna pronaći Floridu na karti, pogotovo jer tamo ljetuje svake godine. Ne samo to, nego je čak neko vrijeme prstom pretraživala po unutrašnjosti zemlje, bez obzira što zna da se svake godine kupaju u moru. ‘Nemreš belivit! Pa to kod nas i čobani znaju, bez obzira što smo na drugom kraju svijeta’, pomisli posprdno. Sad joj je bilo jasnije otkud sva ona ćaknuta pitanja tipa: Postoje li u vašoj zemlji semafori?; Postoje li kod vas kade za kupanje, a školjke u WC-ima?; Znate li za McDonald’s?; Jesi li čula za Madonnu?, i slično. Mora da je mislila da je tadašnja Jugoslavija bila zemlja Trećeg svijeta ili prije, Četvrtog. ‘Kako je moguće da u jednoj tako naprednoj zemlji postoje dobrostojeći, obrazovani ljudi koji nemaju pojma o stvarima koje i vrapci na grani znaju, koji nemaju pojma o svjetovima izvan njihovih granica, izvan njihovih samonametnutih zidina?’, Magda se čudom čudila. To je bila godina pada Berlinskog zida, ali kako stvari stoje, još je ipak stajao neokrnjen u umovima mnogih ljudi širom svijeta, bez obzira što je zbiljski bedem bio već srušen. Najgore su one barikade, oni zidovi koje sami izgradimo u našim umovima ili oko naših srdaca. Možeš maknuti ljude od Berlinskog zida, ali ne možeš maknuti Berlinski zid iz ljudi.
Mislim da je upravo tada zaista spoznala postojanje apsurdnosti u svijetu, nešto što će se uvijek iznova aktualizirati na putu njezina sazrijevanja.
 No nije to ono što joj je zacrtalo tijek života, već ono što je uslijedilo. Nakon što je žena otišla svojim poslom, Magda je ostala sama nasred sobe, i dalje klečeći pred atlasom svijeta raširenim na podu. Osjetila je neku mističnu privlačnost prema njemu, kao da je bio svet. Obuzeli su je neopisivi osjećaji, pri čemu je bila potpuno opčinjena čarolijom toga trenutka. Oči su joj se zažarile dok je pogledom prelazila preko svih tih dalekih zemalja; i sama imena gradova budila su čežnju i uzbuđenje. Uzela je komad papira i olovku te počela zapisivati imena svih egzotičnih gradova koja su u njoj pobuđivala strast i žudnju. Maštala je sa strašću o putovanjima u sve te čarobne predjele svijeta, i ne sluteći kako je putanja koju je nesvjesno začarala toga dana bila ni više ni manje nego samoispunjavajuće proročanstvo. Tvorevine njezine mašte su bile tako snažne da su se u godinama koje su slijedile pretvorile u puku stvarnost. Same od sebe. Neobično kako nešto tako bezazleno poput maštanja može sasvim promijeniti tijek ljudskog života. Smijem li samo jedno reći svim sanjarima svijeta? Nikad ne prestanite maštati, makar vas drugi ismijavali. Mašta je viza za destinaciju snova. Većina žive boreći se sa životom; samo oni koji se usude zamisliti svoju budućnost i slijediti svoju viziju su oni koji uzimaju najviše i najbolje od života. Poanta je u tome da trebamo sami zamisliti i dizajnirati svoju budućnost, umjesto da samo čekamo na nju i prepustimo sve slučajnosti.
I tako, iako je Magda oduvijek sanjala o putovanjima, dosad to nikada nije uzela za ozbiljno. Ovoga puta se odvažila pomisliti da je moguće proputovati svijet, bez obzira što nije imala sredstva za to. Napokon je osvijestila svoju strast za putovanjima, a pogotovo za učenje kroz putovanje, i otvorila se pomisli da je sve moguće.
[ Ovo je priča o stvarnosti koja je postala san i snu koji je postao stvarnost. Razlika između jednog i drugog, sna i jave, postoji samo kad smo udaljeni od svog izvora. Ali Magda to tada još nije znala. U godinama koje slijede ona će pokušavati naći taj izvor u dalekim zemljama, u drugim ljudima, u tuđim sudbinama, na nebu i drveću, sve dok je potraga ne dovede na mjesto koje nikad ni u snu ne bi tražila, na mjesto kamo će i vas odvesti da pronađete svoju sreću i ostvarite svoje snove. To je mjesto gdje uvijek sije sunce, gdje su sva, ama baš sva pitanja odgovorena, gdje je svaka želja ostvarena nakon što je zamišljena....Ne, to nije raj na nebu, to je raj na zemlji. I nije daleko, u stvari uopće ne pretpostavlja udaljenost, ali pretpostavlja nešto drugo, nešto što se ne može kupiti i svatko je ima, samo je ne koristi na pravi način. Mnogi je drže na zabačenom mjestu da skuplja prašinu, neki drugi je koriste protiv sebe i ne znajući, a rijetki su oni koji se usude povjerovati u njezinu moć. A ti koji su odvažni dovoljno da povjeruju, sada već lete na takozvanim čarobnim tepisima, rukuju se s nedokučivima, u očima im se zrcale vedute dalekih egzotičnih zemalja, mogu se pohvaliti bogatim iskustvima, uživaju u omiljenim okusima... O čemu je onda riječ? Riječ je o mašti. Koliko god to zvučalo otrcano i jednostavno, toliko je i nevjerojatno. Taj alat zvan mašta, svima je na dohvat ruke i gotovo predostupan – predostupan da bi ga se uzelo za ozbiljno. Barem za većinu. Sva mudrost jest izumiti i kreirati vlastitu budućnost umjesto prepustiti je slučaju.]
 Povezani članak Životne škole "Moć mašte"
O knjizi
 Suvremena priča o djevojci koja putuje diljem svijeta kako bi pronašla
čarobno drvo koje ispunjava sve želje. U njoj se promiče intuicija, a ne razum.
Izabravši učenje kroz putovanje, studentica Magda se odbija dalje povinovati društveno nametnutim normama te prekida svoje formalno obrazovanje kako bi ostvarila svoje snove po svome, slijedeći svoju intuiciju a ne razum. Sudbonosni susret s imućnim Kinezom je navodi na misiju traženja čarobnog drveta, koje, kažu, omogućava ostvariti dugotrajnu sreću i prosperitet. Dakle, čarobno drvo je alternativa formalnom obrazovanju, religiji i medicini. No postoji kvaka, budući da to drvo čuvaju demoni (utjelovljenja destruktivnih emocija i stavova) koje treba ukrotiti, a ne ubiti, posebnim alatima (vrlinama). Na svojem putovanju, koje se pretvara u duhovnu odiseju, Magda pokušava ispuniti svoje poslanje kroz stjecanje potrebnih alata i kroćenje demona u dalekim i egzotičnim krajevima, u susretima sa strancima, u neobičnim okolnostima, iznimnim okruženjima, u nebeskim sferama i mističnim pričama, sve dok je potraga ne odvede na mjesto gdje je sve moguće - u četvrtu dimenziju. Njezina desetogodišnja potraga za blagom se odvija u preko desetak zemalja širom svijeta. U svom traganju Magda se suočava sa svim vrstama prepreka, koje stavljaju na kušnju njezinu odlučnost. Pritom često pada u ruke demona i stalno se susreće sa izazovima, ograničenjima i teškim situacijama, koje od nje zahtijevaju snalažljivost i domišljatost u pronalaženju rješenja. Sve svoje poteškoće uspijeva riješiti na finjaka radije nego silom, što je na neki način počast ženstvenosti. Korištenjem svoje mašte, vjerujući da je sve moguće i obraćajući mnogo pozornosti na svijet oko sebe, pogotovo na znakove koji je vode prema njezinom cilju, mlada Magda postaje uspješna po svojim mjerilima, pretvorivši nepovoljne okolnosti u blagostanje.
Duži opis radnje - sinopsis
|
|
