|
Pravo značenje ustrajnosti
Svi se kad-tad u životu suočavamo sa situacijama kad je izuzetno važno procijeniti da li u nečemu treba ustrajati ili je bolje ne ići glavom kroz zid i radije svoju energiju usmjeriti nečemu konstruktivnijem. Ponekad se pitamo treba li ustrajati u učenju, u nekom poslu koji ne donosi željene rezultate, u odgojnoj metodi koja ne pokazuje pozitivne promjene, u očuvanju braka ili veze koja se na očigled raspada, u provođenju dijete koja je prezahtjevna i sl.
Često nije lako ustrajati u svom naumu ako su okolnosti toliko negativne da ne vidimo ništa pozitivno. U tom slučaju je važno prepoznati vjerodostojnost nakane kako bismo znali procijeniti da li trebamo biti ustrajni ili ne. Ponekad se s opravdanjem zapitamo ne graniči li ustrajnost u pojedinim situacijama s tvrdoglavošću te je li u podlozi svake ustrajnosti snažna motivacija ili možda nešto drugo.
Seneka: “Čak i poslije loše žetve mora se saditi.”
John Kennedy (1961): Čovjek će otići na Mjesec do kraja tog desetljeća ne zato što je to lako učiniti, već zato što je teško; a čovjek postaje bolji kada čini teška djela.
"Per ardua ad astra"
- Kroz muku do zvijezda. Ili po našem: Kroz trnje do zvijezda.
- Latinska izreka
|
Teško je ustrajati kad nam je put prepun prepreka i kad padamo. Zato je potrebno prisjetiti se da se do velikih ostvarenja može jedino kroz velike pobjede - prije svega pobjede nad samim sobom, nad demonom zvanim 'odustajanje'. Iz iskustva znamo da često poslije pada slijedi još veći uspon, jer se padom skuplja nova energija koja omogućava veči poskok. U svim djelovanjima iza koje stoji ljubav najbolja odluka i ona koja donosi najviše zadovoljstva je ustrajati do kraja.
Opće je poznato da je ustrajnost djelotvornija od snage - kapi vode nagrizaju stijenu koja se nije mogla razbiti maljem. To ukazuje na još neke osobine koje krase onoga koji ustrajava: odlučnost i snaga volje.
Ustrajnost znači razlikovati se od luzera koji lako odustaju i posustaju, izdržljivošću pokazati i dokazati svoju snagu i veličinu, a prije svega svoju vjeru i ljubav.
Ustrajnost nasuprot tvrdoglavosti
"Upornost primjenjena u neprimjerenim situacijama je gora od svakog odustajanja"
- Talidari
|
Ako ste jedan/jedna od onih koji nikada ne popuštaju, vrijeme je da nađete svoju mjeru popustljivosti. Iako Vi to sebi objašnjavate kao nepokolebljivost ili kao odlučnost ili kao ustrajnost koja vam je pomogla mnogo puta u životu, u mnogim situacijama bi se prije možda moglo reći da je u pitanju tvrdoglavost, koja može donijeti više štete nego koristi. Pojedine osobe imaju običaj svojoj okolini prezentirati svoju tvrdoglavost kao ustrajnost. Za takve osobe možemo reći da žive u crno-bijelom svijetu, za njih nema kompromisa, a pojam zlatne sredine im je nepoznat. Zasigurno ćete se složiti kako u pojedinim životnim situacijama nije dobro, pod svaku cijenu, gurati dalje kad to nikome ne donosi ništa dobroga.
Sada je dobar trenutak pogledati si u oči i biti iskren(a) sa sobom te odgovoriti si na pitanje jeste li i sami takva osoba koja je u principu tvrdoglava, koju okolina doživljava kao kapricioznu, uskogrudnu ili blago rečeno svojeglavu osobu. Ako uočavate da vas krasi ustrajnost koja često graniči s tvrdoglavošću, no niste sigurni je li to preko mjere, obratite pozornost na to imate li sposobnosti uvažavanja tuđeg mišljenja kad je drugačije od Vašeg. Ako mislite da ste uvijek (ili uglavnom) Vi u pravu, očito je da imate problema s tvrdoglavošću. Nije dobro za Vas, kao ni za ostale, ako ne želite prihvatiti mišljenje i argumente drugih. Takav odnos prema drugima i životu općenito donosi Vam zasigurno mnogo nevolja u međuljudskim odnosima, na ljubavnom planu, na zdravstvenom i naravno na poslovnom, što znači i na financijskom planu, bez obzira jeste li toga svijesni ili ne. Sada je najbolje vrijem da to osvijestite.
Oni pojedinci koji uvažavaju druge i pokušavaju svoju aktivnosti prilagoditi okolnostima, ne znači da su bez stava - naprotiv. Takvi ljudi posjeduju kvalitete koje život znače - fleksibilnost, toleranciju, suosjećajnost, otvorenost, strpljenje, razumijevanje, skromnost, poniznost, hrabrost i da ne nabrajamo. Takve osobe lako moguće posjeduju i ustrajnost, upornost i nepokolebljivost, ali znaju kad ih je dobro primjeniti, a kad je bolje umjesto njih neke druge.
Upornost nam pomaže da ostvarimo svoje ciljeve od kojih ne želimo odustati.
U svakodnevnom životu to može izgledati ovako: roditelj tijekom odgajanja svoga dijeteta nailazi na poteškoće prilikom kojih ne uspijeva postići željeno. Unatoč ishodu roditelj pokušava kod svog djeteta postići željeno tako da mjenja odgojne metode sve dok ne pronađe pravi način da prodrije do djeteta. Odlazi na konzultacije sa stručnim službama koje mu ukazuju na korijen problema te na moguća rješenja.
U protivnom, gore navedeni scenarij izgledao bi ovako u slučaju tvrdoglavosti: roditelj ne sluša što mu djete želi reći nego tupi svoje izazivajući još daljnje probleme. Roditelj je uvjeren da time što je stariji i iskusniji, zna sve bolje od svog djeteta.
Ako uspijete uspostaviti ravnotežu između upornosti i fleksibilnosti, problemi će nestati sami od sebe.
Ustrajnost nasuprot strahu
Mnogi od nas ustraju u nečemu ne iz pozitivnog stava, nego iz straha od nesigurnosti i poraza. Nesigurnost nagriza naše samopouzdanje i često odlučujemo stajati na mjestu, uvjeravajući se da to što imamo i nije tako loše, bez obzira što naše nezadovoljstvo raste i raste... Ovdje je ustrajnost zamjenjena sa strahom i kao u slučaju s tvrdoglavošću nema veze s ustrajnošću.
Ako uspijete prebroditi svoje strahove i donesete svoju odluku o ustrajanju ne bazirajući je na strahu, onda se to zove ustrajnost. Strahu se može doskočiti odlukom da je nešto drugo važnije od straha - da je ostvarivanje financijske neovisnosti važnije od straha, da je življenje u ljubavi važnije od straha, da je sloboda važnija od straha itd.
Ustrajnost nasuprot lijenosti
Kad nas život ne mazi te pred nas baca izazov za izazovom, a mi ustrajemo na svom putu samo zato jer bi kroćenje novim stazama iziskivalo previše truda, onda ni to nije ustrajnost nego lijenost. Znate što već mislimo: sve pokazuje da ovaj posao ili ova veza ili ova prehrana ne vode ničemu dobrome, no promjena i dodatno poduzimanje zahtijevaju određene kvalitete kojima se ne možete baš pohvaliti, pa po liniji manjeg otpora ostajete pri starome, bez obzira što Vam to samo šteti. Komocija je lukavi demon, no budite Vi još lukaviji. Ne dajte se samo tako. Uzmite svoj život u svoje ruke i ne držite se starog k'o pijan plota. Umjesto da ustrajete u starim lošim navikama i aktivnostima, ustrajte u promjeni na bolje - za svoje dobro.
Ustrajnost nasuprot vezanosti
Što reći o vezanosti, a da i sami to ne znate?! Dakle, potrebno je je osvijestiti. Ostati pri nečemu samo radi toga jer smo se previše vezali za to, je blago rečeno blesavo. Imajte hrabrosti i skinite si samonametnute okove već jednom. Od odluke sve počinje, zato odlučite prvo, a zatim poduzimite korak po korak.
Vezanost često graniči s ovisnošću, pa je možemo usporediti s problemom s cigaretama, alkoholom i drogama za koje znamo da nam štete no svejedno im se ne možemo oduprijeti. Nitko to ne naziva ustrajnošću, pa ni u drugim slučajevima ne bi trebalo.
Vezanost zna biti varljiva kad se krije iza vrlina privrženosti, posvećenosti, odanosti pa čak i strpljivosti. Zato je bitno biti iskren prema samom sebi. Iskrenost je vrijednija od ovih spomenutih vrlina.
Baš kao što je teško riješiti se ovisnosti, ni sa vezanosti nije samo tako odriješiti okove. To zahtijeva puno hrabrosti, odlučnosti, volje, a pogotovo izdržljivosti kad nas spopadnu vlastiti demoni. Oslonite se zato na ove vlastite vrline, jer su snažnije od svih demona, samo ako ih koristimo.
Ustrajnost nasuprot taštini/oholosti/očaju/krivnji/sramu
Kad ste već uložili toliko truda, energije, vremena i/ili novaca u nešto što očito ne donosi plodove, teško je to odbaciti i započeti nešto novo za koje također niste sigurni da će uspjeti, jer bi u tom slučaju bilo očito da smo pogriješili. Tada mnogi od nas izabiru ustrajnost kako ne bi ispalo da su sva dotadašnja ulaganja bila uzaludna. Nekad smo preponosni ili tašti ili oholi da bi prihvatili svoju grešku i spriječili daljnje griješenje, no nekad je više slučaj da smo očajni pa iz očaja ne posustajemo, a opet nekad nam osjećaj krivnje ne da odustati. Onda to nije ustrajnost.
Kako znati da li nešto činimo uzalud ili ne? Upotrijebimo saveznika.
|